Keter Organica vodeći je slovenski proizvođač bioplinskih elektrana po principu ključ u ruke.
Investicija u prirodu zdrava je investicija!
Investicija u okolišu primjeren obnovljiv izvor energije najbolja je investicija u budućnost, ali i odlična poslovna prilika. To dokazuje i priča o uspjehu poduzeća Keter Organica, jedinog proizvođača bioplinskih elektrana u Sloveniji.
Inovacije budućnosti
Zahvaljujući promišljenome razvoju i brojnim inovacijama s kojima smo učinkovito usavršili i pojeftinili postupak dobivanja zelene energije od biomase, u nekoliko smo godina uspjeli postići zavidan proboj na domaće i strano tržište. Vrhunske bioplinske elektrane Organica koje su plod slovenskoga znanja i inovacija spajaju najnovija tehnološka rješenja i spadaju po mišljenju uglednih međunarodnih stručnjaka u svjetski vrh. Poduzeće je nosilac brojnih patenata te je tržištu predstavilo brojne novosti. Kombinirana bioplinska elektrana Organica za dobivanje bioplina i bioetanola postavlja u Europi i u svijetu nove kriterije za proizvodnju energije od biološki razgradivoga otpada.
Kvaliteta koja je u Vašoj službi
Bioplinske elektrane Organica od drugih se ponuđača razlikuju već na prvi pogled. Ne odlikuju ih samo promišljeno projektiranje i uporaba najkvalitetnijih materijala, nego i djelovanje bez pogrešaka i izvrstan servis. Veliki broj sagrađenih uređaja omogućuje nam osiguranje kvalitetnog 24-satnog servisa i grupu stručnjaka koji će uz eventualno obustavljanje problem ukloniti u najkraćem mogućem vremenu i tako znatno ublažiti gubitak zbog ispada u djelovanju.
Optimizam za budućnost
Razvoj je središnja djelatnost poduzeća Keter Organica. U Vučjoj vasi kod Beltinaca izgradili smo najveći centar za istraživanja bioplina u Europi. Zapošljavamo brojne domaće i strane stručnjake.
Poduzeće Keter Organica smatraju jednim od najuspješnijih slovenskih poduzeća na području energetike, a to što možemo, unatoč gospodarskoj krizi, ove godine planirati čak 250-postotni porast u planiranju i gradnji bioplinskih elektrana Organica na domaćem tržištu, u državama jugozapadne Europe i Rusiji te na budućnost gledamo optimistično, nije slučajnost.
Bioplinske elektrane – energetsko rješenje budućnosti
U doba kad po cijelom svijetu rastu potrebe za energijom, raste i briga za čišći okoliš. Dok u Japanu plaćaju za pogreške iz prošlosti, u Njemačkoj se dogovaraju kad će konačno isključiti posljednji nuklearni reaktor i prijeći na primjerenije zelene izvore energije za okoliš. Bioplinske elektrane su uređaji koji od organskih ostataka i otpada proizvode bioplin. Zbog izuzetno velikog energetskog potencijala te sigurnog i čistog djelovanja kao energetsko rješenje odlična su investicija u budućnost.
Zašto bioplin?
Bioplin – smjesa plinova koja nastane pri anaerobnom vrenju organskih tvari – obnovljivi je izvor energije i procjenjuje se kao jedan od najobećavajućih, najučinkovitijih i okolišu primjerenijih energenata budućnosti. Proizvodnja zelene, za okoliš prihvatljive energije od bioplina bitno pridonosi smanjenju emisija stakleničkih plinova u atmosferu i smanjenju energetske ovisnosti o fosilnim gorivima i drugim uvoznim izvorima energije. Energija dobivena od bioplina, s druge strane, daje prednost u dobivanju električne i toplinske energije, u gnojenju i postupanju s otpadom. Upravo zato bioplinu i bioplinskim elektranama stručnjaci najavljuju lijepu budućnost.
Novi izvor prihoda za poljoprivrednike
Temeljni cilj bioplinskih elektrana nije samo prerada i energetsko iskorišavanje organskoga otpada koji nastaje u poljoprivredi i stočarstvu (gnoj, gnojevka, silaže…), nego omogućuje ekonomičnije bavljenje poljoprivredom i dodatnu zaradu koja poljoprivredniku daje opstanak i na srednjim te manjim poljoprivrednim gospodarstvima. Dobivanje zelene energije subvencionirano je i država osigurava otkupne cijene energije od obnovljivih izvora za nekoliko godina unaprijed. Naposljetku, važna je i ekološka funkcija bioplinskih elektrana jer za dobivanje bioplina koristimo većinu organskih ostataka i organskoga otpada.
Europa podupire bioplin
Povećanje potrošnje obnovljivih izvora energije i smanjenje emisija stakleničkih plinova u atmosferu temeljni je cilj Europske unije, a i Slovenija pritom nije iznimka. Slovenija se je obavezala do 2020. godine smanjiti emisije stakleničkih plinova za 6% i povećati dio obnovljivih izvora energije u konačnoj uporabi električne energije s današnjih 16% na 25%.
Sve razvijene države Europske unije već nekoliko godina potiču gradnju bioplinskih elektrana. One su pri osiguravanju obnovljivih izvora energije važan čimbenik jer omogućuju neprekinutu (24-satnu) proizvodnju zelene energije (bez emisije stakleničkih plinova), a pritom imaju još mnogo pozitivnih učinaka. Pomoću njih, naime, ne dobivamo samo električnu i toplinsku energiju te izvrsno organsko gnojivo, nego možemo stvarati nova radna mjesta i temelje za bolju kvalitetu života. Bioplinskim elektranama možemo, među ostalim, riješiti pitanje nekontroliranoga gomilanja organskog otpada (kuhinjski otpad ili otpad iz klaonica, otpad iz proizvodnje sokova, vina, piva, mljekarski ostaci i gnoj te gnojevka) koji se u cjelosti preradi i time pridonosi očuvanju čistog okoliša. Njihovo djelovanje (bez emisija smrada i buke), u suprotnosti s nekim predrasudama, nije samo obećavajući i manje štetan način dobivanja energije, nego i korak prema čišćem i zdravijem okolišu te energetskoj neovisnosti.
Bioplinske elektrane primjeri su dobre prakse
Trendovi su razvoja bioplinskih elektrana u Europskoj uniji jasni. Sve države EU već nekoliko godina potiču njihovu gradnju. U Njemačkoj, najrazvijenijoj državi na području ulaganja u obnovljive izvore energije, postoji već preko 5.000 bioplinskih elektrana, no unatoč tome planira se do 2020. godine postaviti još dodatnih 12.000. U Njemačkoj su bioplinske elektrane glavni pokretač u oživljanju poljoprivrede, a obnovljivi izvori energije imaju sve veću ulogu. Ostale razvijene države također slijede najrazvijenije po dobivenoj energiji od bioplina. U Austriji, gdje su isto tako svjesni značenja obnovljivih izvora energije, postoji već više od 400 bioplinskih elektrana.
Koliki je potencijal bioplina u Sloveniji?
Prema analizi Kmetijsko gozdarske zbornice, u Sloveniji je dovoljno potencijala da bismo mogli biomasom postaviti barem toliko bioplinskih elektrana koje bi proizvele 86 megavata (trenutačno postavljene proizvedu 14 MW). Prema boljem scenariju, biomase ima dovoljno za čak 147 megavata, a da pritom bitno ne interveniramo u primarnu poljoprivrednu proizvodnju hrane. Tako bismo mogli električnom energijom opskrbiti više od 319 tisuća kućanstava. Najveći poljoprivredni potencijal za proizvodnju bioplina u Sloveniji imaju Pomurska i Podravska regija, slijede ih Središnja Slovenija te Gorenjska i Savinjska regija. Najmanji poljoprivredni potencijal za proizvodnju bioplina trenutačno je na području Zasavlja te Koruške i Notranjsko-kraške regije.
Procvat u poljoprivredi
Bioplinske elektrane su također u našoj seoskoj okolini izvrsno rješenje za dobivanje električne i toplinske energije, a istovremeno i za dobivanje kvalitetnog organskog gnojiva bez neugodnih mirisa. Uz to mogu osigurati lokalnu energetsku neovisnost, a samim time i puno mogućnosti za gospodarski procvat. Potencijala za gradnju bioplinskih elektrana na slovenskom ruralnom području ima sasvim dovoljno, na nekim mjestima nedostaje samo svijest da je njima moguće sačuvati okoliš, smanjiti potrošnju energije, stvarati nova radna mjesta i time stvarati uvjete za razvoj ruralnih područja.
Odgovornost za budućnost
U poduzeću Keter Organica, kćerinskom poduzeću Keter Group, koje je zajedno s povezanim društvima osposobljeno, tehnološki opremljeno i specijalizirano za provedbu najzahtjevnijih projekata na području obnovljivih izvora energije i strateških investicija, svojom djelatnošću – planiranjem i gradnjom bioplinskih elektrana Organica – nastojimo povećavati društvenu odgovornost prema prirodi. Kao važan nosilac razvoja na području obnovljivih izvora energije u Sloveniji, uvjereni smo da je investicija u bioplinsku elektranu prava investicija u budućnost. Svaka bioplinska elektrana Organica svojevrstan je dar prirodi i svima nama za bolju budućnost jer smo s njom na dobitku baš svi.

